Statistika u književnosti
STEFAN ZWEIG: „NOVELA O ŠAHU“
(Alfa, Zagreb, 2022., s njemačkog prevela Snježana Zovko)
Nije statistika u književnosti, već šah u književnosti!Ovaj kratki roman posljednje je majstorsko postignuće austrijskog pisca Stefana Zweiga koji je napisao u brazilskom azilu, samo nekoliko dana prije nego je počinio samoubojstvo 1942. godine.
Priča je to o šahu, ali i o zločinima nacizma i načinu kako ih preživjeti, ludilu, opsjednutosti. Vrlo zanimljivo opisani su i sporedni, ali važni likovi: svjetski šahovski prvak Mirko Čentović (izmišljeni lik rodom iz Banata) i škotski inženjer niskogradnje McConnor.
Zanimljivo je da su u 2022. godini čak dva hrvatska nakladnika (Alfa i Petrine knjige) objavila ovaj roman iz 1942. godine.
„…Znao sam iz osobnog iskustva za tajnovitu privlačnost kraljevske igre, jedine od svih igara koju je izmislio čovjek, a koja suvereno ne dopušta ikakvu slučajnu tiraniju i koja dodjeljuje svoje pobjedničke vijence jedino duhu ili, štoviše, nekom određenom obliku duhovne nadarenosti. Ali zar se čovjek ne bi trebao osjećati upravo krivim zbog uvredljiva ograničenja u nazivanju šaha tek igrom? Zar to također nije znanost, umjetnost, nešto što lebdi između tih kategorija poput Muhamedovog kovčega između neba i zemlje…“
PROFESORICA STATISTIKE – KNJIŽEVNICA
Evo jedne kratke bilješke.
Profesorica statistike na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Jasna Horvat, istaknuta je i hrvatska književnica.
Piše romane, eseje i knjige za djecu.
ANNA WELTMAN: „KNJIGA O MATEMATICI“
(Školska knjiga, Zagreb, 2021., s engleskog preveo Dario Hrupec)Ova prelijepa (dječja) knjiga čitatelju nudi fascinaciju matematikom. Jedno poglavlje posvećeno je i vjerojatnosti i statistici.
Iz mnoštva zanimljivosti o matematici, izdvajamo jednu 'malu' o negativnim brojevima:
„200. godina pr. Krista: U Kini se uvode negativni brojevi – no u Indiji se koriste tek od 700. godine, a u Europi tek od početka 19. stoljeća“!
BEKIM SEJRANOVIĆ: „TVOJ SIN HUCKLEBERRRY FINN“ – DRUGI PUTA
(V.B.Z., Zagreb, 2015.)Evo opet malo Bekima:
˝Nekako nisam mogao zamisliti da ostatak života provedem u Australiji. Još manje kako čamim u Norveškoj, toj najdosadnijoj zemlji na svijetu, ali ni to ne smiješ reći na glas. Pogotovo ako si stranac.
Odmah te zaspu raznim statistikama koje pokazuju da je Norveška najbolja, najbogatija, najsretnija, naj-naj zemlja na svijetu. Ali postoji laž, postoji prokleta laž i statistika, kaže Mark Twain."
DANIEL KEHLMANN: ˝MJERENJE SVIJETA˝
(Fraktura, Zagreb, 2012., s njemačkog prevela Latica Bilopavlović)„Mjerenje svijeta“ je roman o njemačkom istraživaču Alexandru von Humboldtu i svestranom matematičkom geniju Carlu Fridrichu Gaussu.
Po Gaussu se zove i najvažnija statistička teoretska raspodjela (ili normalna raspodjela).
„… Tada ga je Gaussova majka iznenada povukla u stranu i s licem posve pokunjenim od brige i sramežljivosti upitala: njezin sin tamo na Sveučilištu, među svim tim učenjacima, ima li to kakve budućnosti? Bartels nije razumio. Hoće reći, može li biti nešto od Carla kao znanstvenika? Pita ga to u povjerenju i obećava da neće nikome ništa reći. Majke se uvijek brinu. Bartels je neko vrijeme šutio prije nego što će je, s prijezirom kojega se poslije sramio, upitati zar ne zna da je njezin sin najveći znanstvenik na svijetu. Gorko je plakala, bilo joj je strahovito neugodno.“
EGMONT COLERUS (1888.-1939.)
Egmont Colerus, austrijski književnik, pisac povijesnih romana, bio je i statističar, radio je u austrijskom statističkom zavodu. Najpoznatiji mu je roman "Leibniz", romansirana biografija velikog njemačkog filozofa i matematičara.
HANS MAGNUS ENZENSBERGER: "BROJKO VRAGOLKO"
(Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., s njemačkog prevela Kristina Lovrić)Nije statistika u književnosti već matematika u književnosti!
Lijepa, bajkovita knjiga o matematici (zapravo žongliranju brojevima). Knjiga traži zainteresiranijeg čitatelja (dijete) za matematiku pa tako, nije baš točna tvrdnja iz podnaslova knjige: "Lagano štivo za sve koji se plaše matematike".
GEORGE ORWELL: "ŽIVOTINJSKA FARMA"
(August Cesarec, Zagreb, 1985., s engleskog preveo Vladimir Roksandić)I u ovom svom alegorijskom romanu (kao i u romanu 1984), Orwell ističe važnost nakaradne statistike u totalitarnim društvima: "Nedjeljom ujutro, stojeći jednom nogom na dugom spisku, Squealer bi čitao listu brojki koja je pokazivala da je proizvodnja prehrambenih artikala porasla 200, 300 ili 500 posto, kako u kojem slučaju. Životinje nisu imale razloga da mu ne vjeruju, pogotovo što više nisu jasno pamtile kakva je situacija bila prije Pobune. Svejedno, bilo je dana kada su osjećale da bi radije imale manje brojke a više hrane."
IGOR MANDIĆ: "PREDSMRTNI DNEVNIK"
(V.B.Z., Zagreb, 2017)
U ovoj knjizi također ima statistike. Igor Mandić složio je popis 'više ili manje poznati(ji)h samoubojica iz modernih vremena'. Na popisu je 55 samoubojica sortiranih po dobi u kojoj su počinili samoubojstvo. Tako je prvi na popisu engleski pjesnik Thomas Chatterton koji je umro 1770. godine u dobi od 18 godina, a posljednji austrijsko-francuski novinar i teoretičar Andre koji je samoubojstvo izvršio 2007. u dobi od 84 godine.
VLADIMIR DEVIDĖ: ˝NA KRILIMA NOĆNOG PAUNČETA¨
(Felsina, Zagreb, 2010.)
Nije statistika u književnosti nego matematika u književnosti!
Ovu 2022. godinu najbolje je završiti s velikim hrvatskim matematičarom, japanologom i književnikom, akademikom Vladimirom Devidéom (1925.-2010.). Matematici i knjigama često je davao ljudske osobine pa je tako napisao o matematici:„U ona drevna vremena dok sam još bio mlad, nogomet me uopće nije zanimao niti sam se interesirao za takozvanu pop-glazbu. Stoga mi, dakako, idoli nikad nisu bili ni Zlatko Čajkovski ni Franjo Glazer niti Gabi Novak ni Ivo Robić. Nikad se (nažalost) nisam bavio sportom, pa mi, primjerice, nisu bili ideali ni Punčec i Palada. Prilično neuobičajeno za moju pubertetsku dob, bio sam „zaljubljen“ u matematiku. Ona mi je bila (pa i ostala) najljepša, najzanimljivija i najpoželjnija djevojka među svima koje sam sreo.“
O knjigama:
„Nemam – i nikad nisam imao – ni vikendice, ni automobila, ni čamca, ni televizora, ni motor-kotača, pa ni bicikla. Nemam i nikad nisam poželio da imam. Da sam išta takvog ikad dobio, bio bih sigurno sav očajan i nastojao bih se toga što prije riješiti.
Najveće i najvrjednije što imam jesu knjige. Za naše pojmove, prilično mnogo knjiga – oko šest tisuća. Još sam od mladosti gotovo sav novac što bih ga dobio od oca ili koga drugoga, ili koji mi je poslije preostajao od plaće, trošio na knjige. Nove i antikvarne, s raznih područja. Tako su se te knjige gomilale po ormarima, sanducima, kutijama…“
I na kraju jedan novogodišnji haiku Vladimira Devidéa:
New Year morning.
Even the chimney sweeper
Has a white face.
Novogodišnje jutro.
Čak i dimnjačar
Bijelog lica.
SRETNA VAM NOVA GODINA!
ALEKSANDAR JESENJIN VOLPIN (1924.-2016.)
Nije statistika u književnosti već povezanost matematike i književnosti!
Matematičari su često puta i pjesnici. Tako je Aleksandar Jesenjin Volpin bio istaknuti rusko-američki matematičar i pjesnik i sin pjesnika Sergeja Jesenjina (1895.-1925.) i pjesnikinje Nadežde Volpin.
Usput da kažemo, danas (28. prosinca) obljetnica je smrti Sergeja Jesenjina.
GEORGE ORWELL: 1984
(Izdavački zavod, Beograd, 1977., s engleskog preveo Vlada Stoiljković)
U Orwellovoj super državi Oceaniji, statistički podaci imaju veliku važnost:
"Basnoslovni statistički podaci i dalje su lili iz telekrana. U poređenju s prošlom godinom, bilo je više hrane, više odeće, više kuća, više nameštaja, više lonaca, više goriva, više brodova, više helikoptera, više knjiga, više dece, - više svega sem bolesti, zločina i ludila. Godinu za godinom, minut za minutom, sve i svašta se pelo vrtoglavom brzinom."