Statistika u književnosti
ALEKSANDAR SOLŽENJICIN (1918.-2008.)
Nije statistika u književnosti, već povezanost matematike i književnosti!
Veliki ruski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Aleksandar Solženjicin (1918.-2008.) bio je diplomirani matematičar, diplomirao je fiziku i matematiku na Sveučilištu u Rostovu na Donu!
MIROSLAV KRLEŽA: 'GOSPODA GLEMBAJEVI'
(Svjetlost, Sarajevo, 1966.)
Na početku čuvene drame 'Gospoda Glembajevi' Miroslava Krleže (1893.-1981.), Leone Glembaj iznosi svoja razamišljanja o velikom švicarskom matematičaru Leonhardu Euleru (1707.-1783.) i
velikom njemačkom filozofu Immanuelu Kantu (1724.-1804.) te o matematici i umjetnosti:
'…Našao sam noćas na ormaru u svojoj sobi jedno dobro achtundvierziger izdanje Eulerove Mehanike! Taj Euler gledao je sa svojim diferencijalom svakako mnogo jasnije od Kanta! I to molim lijepo: četrdeset godina ranije! Eulerova Mehanika izdana je po prvi put u Sankt-Petersburgu upravo sedamstotrideset i šeste! A Kritika je, ne varam li se, izdana negdje oko sedamstotina osamdeset i devete! (To je pad Bastilje! Čudna igra prirode: Lagrange je rođen iste godine kada i Eulerova Mehanika: trideset šeste!) Da! Što sam htio da kažem? Ah, da! Ono apsolutno, matematički kristalno, to je Euleru bilo jasnije četrdeset godina prije Kanta, i Euler je logičniji i konzekventniji: on je sve Nepoznato izrazio formulom! Ovo je bitno: matematika je, ako se govori simbolično, bliža nepoznatome od govora ili slike. Matematska formula može jasno da kaže ono, što ne mogu ni govor ni slika, pa ni glazba, koja je još uvijek relativno najmatematičnija. Govor govoriti i govorom se izraziti to je artizam, to je već problem umjetnički, a Kant je pisao nevjerojatno diletantski: 'auf den Flȕgeln der Ideen'! On nije znao da nađe adekvatnu – preciznu – materiju svome izrazu: u tome, upravo u tome, bio je Euler dosljedniji i veći! I ja, koliko više slikam, sve sam više uvjeren, da je da Vinci potpuno u pravu: stvar se može precizno odrediti samo apstraktnom matematičkom koordinacijom. I eto to je moje unutrašnje protuslovlje: mjesto da sam matematičar, ja slikam. S tim raskolom u sebi, što može čovjek postići više od diletantizma?'
ARSEN DEDIĆ: „PO GLAVI STANOVNIKA“
I Arsen Dedić (1938.- 2015.), na svoj način, bavio se statističkim prosjekom:
PO GLAVI STANOVNIKA
Ako po glavi stanovnika
padaju čet'ri lijepa vidika
onda iz ovog mračnog stana
nazireš dio Mediterana
Ako po glavi stanovnika
dolazi pola jelovnika
i ako se sve to pažljivo dijeli
onda su jučer i gladni jeli
Ako je takva prosječna plaća
onda se tebi milion vraća
i ako je moral prosječno pao
znači, i ti si svoj prilog dao
IVAN BUNJIN: „SELO“
(Svjetska knjižnica, Zagreb, 1935., s ruskog preveo Iso Velikanović)
Već smo pisali da je ruski nobelovac Ivan Bunjin (1870.-1953.) u mladosti bio statističar (članak Ivan Bunjin, 1870.-1953.). Sada donosimo odlomak iz njegovog romana „Selo“ koji nema veze sa statistikom, ali nad kojim smo se zamislili:
„… Nesmiljeno je strog, hladan bio sa ženom, toliko joj tuđ, da je ponekad sasvim zaboravljao, da ona i postoji. I odjednom ga prenerazilo: Bože moj, ta nema on ni pojma, kakvo je ona ljudsko stvorenje! Da ona umre danas, - ne bi li on ni dvije riječi znao kazati, zašto je živjela, što je mislila, što je osjećala za dugih godina, proživljenih s njim, za tih godina, koje su se slile u jednu godinu i protrenule u neprestanom okapanju i brigama… A kuda su vodile sve te brige?“
LAV NIKOLAJEVIČ TOLSTOJ: „ŠTO NAM JE DAKLE ČINITI“
(V.B.Z., Zagreb, 2017., s ruskog preveo Luka Malnar)

'Ja predlažem sljedeće: 1) da svi naši organizatori i popisivači svakom poslu vezanom uz popis dodaju i zadaću pomaganja - rada za dobrobit ljudi kojima, po našem mišljenju, treba pomoć i s kojima ćemo stupiti u kontakt; 2) da svi mi, i organizatori i popisivači, ne po nalogu Gradskog vijeća, nego po vlastitom srcu, ostanemo na svojim mjestima, tj. u kontaktu s gradskim stanovnicima kojima je potrebna naša pomoć - i da, po završetku popisa, nastavimo pomagati...3) da bi trebalo skupiti sve stanovnike Moskve koji se osjećaju sposobnim za pomaganje potrebitima, raspodijeliti ih u skupine i odmah započeti s poslom, u skladu sa smjernicama popisivača i uprave, te nastaviti i nakon popisa; 4) da svi oni koji se zbog svoje dobi, slabosti ili iz nekog drugog razloga ne mogu posvetiti potrebitima, zadaću prepuste svojim mladim, jakim i voljnim članovima obitelji.'
JEDNA GODIŠNJICA!
Na današnji dan prije 74 godine (8. lipnja 1949.) prvi put je objavljen čuveni roman 1984. Georga Orwella. Pogledajte poveznicu.
LEWIS CARROLL: „ALICA U ZEMLJI ČUDESA“
Nije statistika u književnosti, već matematika u književnosti!
Ne može se govoriti o matematici u književnosti, a da se ne spomene ova maštovita, razigrana, duhovita knjiga, čudesna kao i matematika, profesora matematike u Oxfordu Charlesa Lutwidgea Dodgsona (1832.-1898.), poznatijeg kao Lewis Carroll.
- Netko je bio rekao – prošaptala je Alica - da se svijet okreće od toga što svako gleda svoja posla!
IVAN BUNJIN (1870.-1953.)
Ako je suditi po (autobiografskom) romanu 'Život Arsenjeva' prvog ruskog nobelovca za književnost Ivana Bunjina, on je u mladosti bio statističar, radio je u statističkom zavodu u Harkovu u Ukrajini koja je tada bila u sastavu carske Rusije.
WISLAWA SZYMBORSKA: "PRILOG STATISTICI"
Poljska pjesnikinja Wisława Szymborska (1923-2012.), dobitnica Nobelove nagrade za književnost, dala je svoj
PRILOG STATISTICI
Na sto ljudi
onih koji sve znaju bolje
- pedeset dvoje;
nesigurnih u svaki korak
- skoro svi ostali;
spremnih pomoći
ako to neće trajati dugo
- čak četrdeset devetero;
STEFAN ZWEIG: „NOVELA O ŠAHU“
(Alfa, Zagreb, 2022., s njemačkog prevela Snježana Zovko)
Ovaj kratki roman posljednje je majstorsko postignuće austrijskog pisca Stefana Zweiga koji je napisao u brazilskom azilu, samo nekoliko dana prije nego je počinio samoubojstvo 1942. godine.
Priča je to o šahu, ali i o zločinima nacizma i načinu kako ih preživjeti, ludilu, opsjednutosti. Vrlo zanimljivo opisani su i sporedni, ali važni likovi: svjetski šahovski prvak Mirko Čentović (izmišljeni lik rodom iz Banata) i škotski inženjer niskogradnje McConnor.
Zanimljivo je da su u 2022. godini čak dva hrvatska nakladnika (Alfa i Petrine knjige) objavila ovaj roman iz 1942. godine.
„…Znao sam iz osobnog iskustva za tajnovitu privlačnost kraljevske igre, jedine od svih igara koju je izmislio čovjek, a koja suvereno ne dopušta ikakvu slučajnu tiraniju i koja dodjeljuje svoje pobjedničke vijence jedino duhu ili, štoviše, nekom određenom obliku duhovne nadarenosti. Ali zar se čovjek ne bi trebao osjećati upravo krivim zbog uvredljiva ograničenja u nazivanju šaha tek igrom? Zar to također nije znanost, umjetnost, nešto što lebdi između tih kategorija poput Muhamedovog kovčega između neba i zemlje…“
PROFESORICA STATISTIKE – KNJIŽEVNICA
Evo jedne kratke bilješke.
Profesorica statistike na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Jasna Horvat, istaknuta je i hrvatska književnica.
Piše romane, eseje i knjige za djecu.
ANNA WELTMAN: „KNJIGA O MATEMATICI“
Ova prelijepa (dječja) knjiga čitatelju nudi fascinaciju matematikom. Jedno poglavlje posvećeno je i vjerojatnosti i statistici.
Iz mnoštva zanimljivosti o matematici, izdvajamo jednu 'malu' o negativnim brojevima:
„200. godina pr. Krista: U Kini se uvode negativni brojevi – no u Indiji se koriste tek od 700. godine, a u Europi tek od početka 19. stoljeća“!